Do početka grijne sezone u Zenici ostalo je svega pet dana, ali građani koji svoje domove zagrijavaju putem sistema daljinskog grijanja i dalje nemaju odgovore na dva ključna pitanja: koliko će plaćati grijanje ove zime i kada će im konačno stići računi. Dok se približava 15. oktobar, datum kada bi radijatori trebali postati topli, neizvjesnost oko cijene toplotne energije, finansijskog stanja Toplane Zenica i obračuna troškova za korisnike sve je veća.
U gradu u kojem se veliki broj domaćinstava oslanja na daljinsko grijanje, početak sezone tako dočekuju bez jasne slike o tome koliki će udar na kućne budžete donijeti predstojeći zimski mjeseci. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da, prema ranijim tvrdnjama iz opozicije i medijskim izvještajima, pojedini korisnici mjesecima nisu dobijali račune za grijanje, dok se istovremeno govori o mogućnosti značajnog povećanja cijene toplotne energije.
Drugim riječima, Zeničani ne znaju koliko će ih grijanje koštati, ali ni kada bi mogli dobiti obračune za prethodne mjesece. Ukoliko se zaostali računi budu dostavljali u kratkom periodu, pojedina domaćinstva mogla bi se suočiti s dodatnim finansijskim opterećenjem upravo u trenutku kada počinju veći sezonski troškovi za ogrjev, hranu, električnu energiju i druge osnovne životne potrebe.
Grijna sezona počinje 15. oktobra, ali ključnih odgovora još nema
Iz Javnog preduzeća „Grijanje“ Zenica krajem septembra saopćeno je da je sistem daljinskog grijanja u fazi punjenja te da su pripreme za sezonu 2026/2027. završene na vrijeme. Kao zvanični datum početka grijanja naveden je 15. oktobar.
Međutim, u tom saopćenju nije precizirana cijena grijanja za predstojeću sezonu, niti su građanima predstavljene konkretne informacije o eventualnim promjenama postojećeg cjenovnika.
Tako je, svega nekoliko dana prije planiranog početka isporuke toplotne energije, najvažnije pitanje za hiljade korisnika ostalo bez zvaničnog odgovora. Građani koji moraju planirati mjesečne rashode, posebno penzioneri, porodice s djecom i domaćinstva s nižim primanjima, nemaju dovoljno informacija da bi mogli procijeniti koliko će ih koštati grijanje tokom narednih mjeseci.
Problem pritom nije samo u tome hoće li radijatori biti topli od 15. oktobra. Jednako je važno koliko će koštati svaki zagrijani kvadratni metar stambenog prostora i hoće li eventualno povećanje cijena biti najavljeno na vrijeme kako bi se građani mogli pripremiti.
Toplana Zenica u stečajnom postupku, a od nje zavisi cijena grijanja
U središtu problema nalazi se Toplana Zenica, preduzeće koje proizvodi toplotnu energiju i prodaje je Javnom preduzeću „Grijanje“, koje je potom isporučuje krajnjim korisnicima.
Finansijska situacija Toplane dodatno komplikuje pripreme za novu sezonu. Prema rješenju Općinskog suda u Zenici, Toplana je 12. juna 2026. godine sama podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, dostavljajući dokaze o platežnoj nesposobnosti.
Sud je 4. septembra pokrenuo prethodni postupak kako bi se utvrdilo postoje li zakonski uslovi za otvaranje stečaja. Za privremenog stečajnog upravitelja imenovan je Mehmed Vranac iz Visokog, čiji je zadatak ispitati imovinu, poslovanje i finansijsko stanje preduzeća, kao i mogućnost njegovog nastavka rada tokom postupka.
Ročište je zakazano za 27. oktobar 2026. godine u 12 sati u zgradi Općinskog suda u Zenici. To znači da je ročište predviđeno gotovo dvije sedmice nakon planiranog početka grijne sezone.
Upravo ta vremenska podudarnost dodatno pojačava zabrinutost javnosti. Grijanje bi trebalo početi 15. oktobra, dok bi se o važnim pitanjima vezanim za budućnost Toplane i njeno poslovanje pred sudom raspravljalo tek krajem mjeseca.
Sama činjenica da je pokrenut prethodni stečajni postupak ne znači automatski da će isporuka toplotne energije biti prekinuta. Ipak, finansijski problemi preduzeća koje proizvodi toplotu predstavljaju ozbiljan izazov za sistem od kojeg zavise brojna domaćinstva, poslovni prostori i ustanove u Zenici.
Postupak je pokrenut nakon što je uplaćena sudska taksa. Ranije je za medije potvrđeno da je taksu uplatilo Javno preduzeće ALBA Zenica, jedan od povjerilaca Toplane, i to na zahtjev Grada Zenice kao svog vlasnika.
Cijena bi mogla porasti sa 42 na oko 100 KM po megavat-satu
Dodatnu neizvjesnost izaziva promjena načina proizvodnje toplotne energije. Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović ranije je za medije izjavio da je račun Toplane blokiran duže od 90 dana, a govorio je i o mogućim posljedicama prelaska na proizvodnju toplotne energije korištenjem prirodnog gasa.
Prema njegovim ranijim izjavama, dok je u Novoj Željezari Zenica radila integralna proizvodnja, Javno preduzeće „Grijanje“ plaćalo je toplotnu energiju po cijeni od 42 KM po megavat-satu.
Nakon prelaska Toplane na zemni plin, procjene su da bi cijena mogla iznositi oko 100 KM po megavat-satu.
Ako bi se takva cijena potvrdila, razlika bi bila veoma značajna. U odnosu na ranijih 42 KM, trošak bi porastao za 58 KM po megavat-satu, odnosno za približno 138 posto. To je više nego dvostruko u odnosu na raniju cijenu.
Ipak, važno je naglasiti da se navedeni iznos odnosi na cijenu toplotne energije koju Toplana prodaje preduzeću „Grijanje“, a ne na konačnu cijenu koju građani plaćaju na svojim računima. Konačni iznos zavisi i od drugih troškova sistema, načina obračuna i odluka nadležnih organa.
Upravo zbog toga građani još nemaju precizan odgovor na pitanje koliko bi eventualno povećanje ulazne cijene moglo utjecati na njihove mjesečne račune.
Gradonačelnik je ranije izjavio i da Toplana nije dostavila procjenu cijene grijanja proizvedenog korištenjem zemnog plina. Zbog toga, prema tim navodima, Gradskom vijeću nije mogla biti upućena odluka o novoj cijeni grijanja za korisnike.
To znači da se ključni dio slagalice još čeka od preduzeća koje se suočava s ozbiljnim finansijskim poteškoćama, dok se početak sezone približava iz dana u dan.
Koliko će građani plaćati grijanje ove zime?
Na zvaničnoj internetskoj stranici Javnog preduzeća „Grijanje“ Zenica i dalje je istaknut cjenovnik prema kojem korisnici stambenog prostora bez ugrađenih kalorimetara plaćaju 2,88 KM po kvadratnom metru mjesečno, odnosno 1,44 KM po kvadratnom metru ako se troškovi rasporede na svih 12 mjeseci.
Korisnicima koji imaju kalorimetre obračunava se cijena od 113,23 KM po megavat-satu. Na navedene iznose obračunava se i porez na dodanu vrijednost, odnosno PDV.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li postojeći cjenovnik važiti i tokom sezone 2026/2027. godine ili će građani dobiti novi, skuplji obračun.
Za domaćinstvo koje zagrijava stan od 60 kvadratnih metara, prema trenutno istaknutoj cijeni od 2,88 KM po kvadratu, mjesečni iznos iznosio bi 172,80 KM prije PDV-a. Ako bi se primjenjivala cijena od 1,44 KM po kvadratu uz raspoređivanje troškova na 12 mjeseci, mjesečna obaveza iznosila bi 86,40 KM prije PDV-a.
To su iznosi prema postojećem cjenovniku, a ne potvrda cijena za novu sezonu. Upravo je u tome najveći problem: građani nemaju zvaničnu informaciju na osnovu koje bi mogli napraviti pouzdan plan kućnih troškova.
Ukoliko dođe do povećanja cijene, konačan finansijski teret zavisit će od uslova novog cjenovnika i modela obračuna. Za porodice koje većinu prihoda troše na hranu, režije, lijekove i otplatu kredita, i relativno malo poskupljenje može značiti ozbiljno odricanje.
Zbog toga se pitanje cijene grijanja ne može posmatrati samo kao tehničko ili poslovno pitanje između Toplane i preduzeća „Grijanje“. Riječ je o trošku koji direktno utiče na životni standard građana, posebno tokom zime kada je potrošnja energije najveća.
Računi mjesecima nisu stizali? Građani strahuju od dodatnog udara na kućni budžet
Neizvjesnost oko cijene grijanja prati i problem ispostavljanja računa. Gradski odbor SDA Zenica krajem septembra saopćio je da građanima mjesecima nisu isporučivani računi za grijanje, iako se istovremeno govori o mogućnosti povećanja cijena.
I ranije su se u medijima pojavile informacije da korisnici nisu dobili račune za juli, što je otvorilo dodatna pitanja o dinamici obračuna i naplate usluga.
Ukoliko se zaostali računi budu ispostavljali naknadno, građani bi mogli dobiti više obračuna u kratkom periodu, uz istovremeni početak nove grijne sezone. Za mnoga domaćinstva to bi značilo suočavanje s više finansijskih obaveza u trenutku kada troškovi života već predstavljaju ozbiljan teret.
Posebno je važno razjasniti na koji način će biti obračunati eventualni zaostali računi, na koje se mjesece odnose i koje će cijene biti primijenjene. Bez jasnih i pravovremenih informacija, korisnici ne mogu znati koliko duguju, za koji period i kada moraju izmiriti obaveze.
Tako se otvara i pitanje transparentnosti poslovanja javnih preduzeća. Građani koji uredno plaćaju svoje račune imaju pravo znati koliko košta usluga koju koriste, kada će dobiti obračun i na osnovu kojih odluka se formira cijena.
Ako se od korisnika očekuje redovno izmirivanje obaveza, onda je razumno očekivati i da im računi budu dostavljeni uredno, uz jasne informacije o potrošnji i cijeni. Svako dodatno odgađanje samo produbljuje nepovjerenje i stvara prostor za nove nedoumice.
Oko 11.800 korisnika čeka odgovore
Direktor Javnog preduzeća „Grijanje“ Muhamed Pašalić ranije je za medije izjavio da je na sistem daljinskog grijanja ugovorom vezano oko 11.800 korisnika. Do roka u junu ove godine iz sistema se isključilo približno 500 korisnika.
Ti podaci pokazuju koliko je važno da se problemi s cijenom, naplatom i sigurnošću isporuke toplotne energije riješe na vrijeme. Iza broja korisnika nalaze se hiljade domaćinstava koja moraju planirati svoje troškove i osigurati prihvatljive uslove stanovanja tokom zime.
Istovremeno, finansijski problemi Toplane, promjena energenta i neizvjesnost oko konačne cijene pokazuju koliko je sistem grijanja u Zenici osjetljiv na poremećaje u proizvodnji i poslovanju ključnih preduzeća.
Za korisnike je, međutim, najvažnije da imaju pouzdanu uslugu i jasne informacije. Nije dovoljno samo najaviti datum početka sezone ako se istovremeno ne zna koliko će ta usluga koštati i na koji način će biti obračunata.
Pet dana do početka sezone, a neizvjesnost ostaje
Kako se približava 15. oktobar, u Zenici se sve glasnije nameće pitanje hoće li nadležni uspjeti na vrijeme razjasniti ono što građane najviše zanima. Hoće li postojeće cijene ostati na snazi ili će grijanje poskupjeti? Kada će početi redovno dostavljanje računa? Šta će biti s eventualnim zaostalim obavezama? I kakve posljedice finansijski problemi Toplane mogu imati na stabilnost sistema tokom zime?
To su pitanja na koja bi građani trebali dobiti konkretne odgovore prije nego što počnu pristizati prvi računi nove sezone.
Posebno je važno da nadležni ne čekaju da grijna sezona počne pa da tek onda saopće cijene i uslove obračuna. Pravovremeno informisanje omogućilo bi domaćinstvima da planiraju svoje rashode i izbjegnu neugodna iznenađenja u mjesecima kada su troškovi grijanja među najvećim stavkama kućnog budžeta.
Za sada je poznato da je početak sezone planiran za 15. oktobar, ali ključne informacije o cijeni i računima ostaju nejasne. U međuvremenu, Toplana se suočava sa stečajnim postupkom, a procijenjeni trošak proizvodnje toplotne energije nakon prelaska na zemni plin znatno je veći od ranijeg iznosa.
Zeničani tako novu grij nu sezonu dočekuju uz više pitanja nego odgovora. Radijatori bi uskoro trebali biti topli, ali za mnoge građane ostaje neizvjesno koliko će ih ta toplina koštati i hoće li ih, uz prve hladne dane, dočekati i računi koji bi mogli dodatno opteretiti već iscrpljene kućne budžete.
