Nova Željezara Zenica, kompanija koja je nastala nakon odlaska nekadašnjeg ArcelorMittala, nalazi se pred najvećim izazovom, ali istovremeno i pred mogućnošću potpunog tehnološkog preokreta. Nakon ulaska kompanije u stečaj, u prvi plan sve više dolazi plan izgradnje nove elektrolučne peći, odnosno prelaska sa ekonomski neodržive integralne proizvodnje na modernu EAF/minimill tehnologiju.
Prema planovima Uprave, za izgradnju nove ”Danieli ”elektrolučne peći potrebno je oko 400 miliona KM. Riječ je o investiciji koja bi mogla predstavljati temelj buduće proizvodnje čelika u Zenici i omogućiti postepeno ponovno pokretanje proizvodnih kapaciteta, ali na tehnološki modernijim i ekološki prihvatljivijim osnovama. Nezvanično, nakon otvaranja stečaja 12. augusta, uprava je užurbano započela s pripremama za ovaj veliki projekat. U kompaniji trenutno radi nešto više od 200 zaposlenika.
Generalni direktor i suvlasnik Nove Željezare Zenica Ahmed Hamzić ranije je poručio da budućnost kompanije ne vidi u pokušajima ponovnog pokretanja integralne proizvodnje, već u stvaranju uslova za nove investicije i izgradnju potpuno drugačijeg proizvodnog sistema.
“Ukoliko Vlada Federacije BiH zaista želi pomoći radnicima, Zenici i kompletnoj državi BiH, mnogo korisnije bi bilo da se fokusira na stvaranje poslovnog ambijenta za realizaciju investicije u novu elektrolučnu peć vrijednu oko 400 miliona KM“, istakao je Hamzić nakon što je Vlada kao manjinski suvlasnik pokušala nametnuti svoju upravu.
Elektrolučna peć kao nova šansa za zeničku industriju
Planirana elektrolučna peć predstavlja centralni dio šireg investicionog plana Nove Željezare Zenica, čija ukupna vrijednost prema procjenama Uprave prelazi milijardu KM.
Za razliku od tradicionalne integralne proizvodnje, EAF tehnologija omogućava proizvodnju čelika korištenjem električne energije i čeličnog otpada kao ključne sirovine. Takav model proizvodnje danas se sve više primjenjuje u Evropi, posebno u procesu dekarbonizacije i smanjenja emisija u industriji čelika.
Upravo zbog toga Uprava Nove Željezare smatra da bi Zenica prelaskom na elektrolučnu peć mogla dobiti priliku za stvaranje moderne i konkurentnije čelične industrije, uz znatno drugačiji odnos prema energiji, sirovinama i zaštiti okoliša.
Međutim, za realizaciju investicije potrebno je osigurati stabilnu sirovinsku bazu, prije svega dovoljne količine starog željeza. Zbog toga iz kompanije insistiraju na mjerama koje bi omogućile da značajan dio ove sirovine ostane dostupan domaćoj industriji, uključujući zabranu ili ograničavanje izvoza starog željeza.
Planirana investicija dio šire modernizacije
Izgradnja elektrolučne peći nije zamišljena kao izolovan projekat. Prema predstavljenom planu modernizacije, Nova Željezara Zenica predviđa ulaganja u više segmenata proizvodnje i energetike, a ukupna vrijednost planiranih investicija prelazi milijardu KM.
Plan uključuje prelazak na EAF/minimill tehnologiju, razvoj proizvodnje specijalnih čelika, proširenje proizvodnih kapaciteta, formiranje novih radnih jedinica i uvođenje električnih mašina.
Posebno mjesto u planu zauzimaju energetski projekti. Predviđena je izgradnja energane kapaciteta 30 megavata koja bi koristila komunalni i biootpad, uz mogućnost da proizvedena energija i toplota budu iskorištene za potrebe fabrike, ali i grijanje Zenice.
Planirana je i izgradnja solarnih kapaciteta ukupne snage oko 146 megavata. Ovaj projekat navodno je dobrim dijelom već završen – na krovovima mnogih proizvodnih i skladišnih hala postavljeni su solarni paneli. Nova Željezara u budućnosti će biti manje zavisna ndustrije od klasičnih izvora energije, naročito električne.
Zašto je integralna proizvodnja postala problem
Uprava Nove Željezare smatra da pokušaj povratka na nekadašnji model integralne proizvodnje više nema ekonomsku opravdanost. Kao jedan od ključnih problema navode se visoka dugovanja, tehnička neodrživost dijela postrojenja, nepovoljni naslijeđeni ugovori, problemi sa sirovinama i rast troškova energije.
Dodatni pritisak predstavlja i najavljeno povećanje cijena električne energije, koje bi prema procjenama kompanije moglo povećati godišnje troškove za oko 3 do 3,5 miliona KM.
Uprava ukazuje i na probleme vezane za dostupnost rude iz Prijedora, korištenje troske sa deponije Rača, željeznički transport, kao i nedostatak adekvatne zaštite domaće proizvodnje.
Zbog svega toga, izgradnja nove elektrolučne peći predstavlja pokušaj da se proizvodnja u Zenici ne vraća na stari model, nego da se postavi potpuno nova industrijska osnova.
Tri ključna uslova za novu proizvodnju
Prema stavovima Uprave, za realizaciju investicije i dugoročni opstanak proizvodnje čelika u Zenici potrebno je osigurati nekoliko ključnih uslova.
Prvi je zaštita domaće proizvodnje od nekontrolisanog uvoza čeličnih proizvoda. Drugi je osiguravanje dovoljne količine starog željeza kao osnovne sirovine za elektrolučnu peć, uključujući mjere protiv njegovog masovnog izvoza. Treći je stvaranje konkurentnijih uslova za nabavku električne energije, odnosno određeni vid podrške industriji kakav postoji u brojnim evropskim državama.
Bez stabilne i cjenovno prihvatljive energije, dovoljne količine sirovina i odgovarajuće zaštite domaćeg tržišta, realizacija investicije od 400 miliona KM bila bi znatno teža.
Šta bi nova elektrolučna peć značila za Zenicu?
Nova elektrolučna peć mogla bi predstavljati ključnu tačku za transformaciju zeničke industrije. Umjesto pokušaja oživljavanja zastarjele integralne proizvodnje, cilj je izgraditi modernu čeličanu koja bi se oslanjala na električnu energiju, reciklažu čeličnog otpada, obnovljive izvore energije i proizvodnju čelika veće dodane vrijednosti.
Upravo zato se projekat elektrolučne peći vrijedne oko 400 miliona KM nameće kao jedno od najvažnijih pitanja za budućnost zeničke industrije. Ukoliko bi se osigurali finansijski, energetski i sirovinski uslovi, Zenica bi iz postojeće krize mogla pokušati napraviti prelazak prema novom modelu proizvodnje čelika.
Stečaj tako ne bi morao označiti konačan kraj proizvodnje u zeničkoj željezari. Naprotiv, najveći izazov bio bi iskoristiti postojeću industrijsku infrastrukturu i znanje radnika za izgradnju novog, tehnološki savremenijeg sistema zasnovanog na elektrolučnoj peći i zelenijoj proizvodnji čelika.
Zenica Press
