Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona uvelo je zabranu nošenja brade policijskim službenicima tokom obavljanja službe. Ministar Adnan Habibija (SDP) odluku pravda potrebom za većom disciplinom, urednošću i profesionalnim standardima, ali je zanimljivo da i sam ministar nosi bradu, što je dodatno skrenulo pažnju na ovu odluku i otvorilo pitanje dosljednosti postavljenih pravila.
Habibija tvrdi da zabrana nema nikakve veze s vjerskim opredjeljenjem, već s izgledom policijske uniforme i poštivanjem službenih propisa. Prema njegovim riječima, ranija pravila dozvoljavala su bradu dužine do 10 milimetara, ali se pojedini policajci nisu pridržavali tog ograničenja, zbog čega je odlučeno da se uvede potpuna zabrana.
Ipak, nameće se pitanje zbog čega je zbog nepoštivanja postojećih pravila bilo potrebno zabraniti bradu svim policijskim službenicima, umjesto pojačati kontrolu i sankcionisati one koji nisu poštovali propisanu urednost. Posebnu pažnju izaziva činjenica da ministar koji insistira na ovakvom standardu i sam nosi bradu, iako se zabrana, prema njegovom obrazloženju, odnosi na policajce tokom obavljanja službe. Ta razlika ne znači automatski da je riječ o kršenju pravila, ali svakako otvara prostor za pitanje dosljednosti i opravdanosti ovakve mjere.
Odluka je donesena na prijedlog Uprave policije, nakon sastanka direktora Uprave sa načelnicima i komandirima policijskih struktura u kantonu. Habibija navodi da je na sastanku postignuta saglasnost o potrebi izmjene ranije naredbe.
Međutim, Sindikat policije USK zatražio je preispitivanje odluke, ukazujući na pravni osnov zabrane, prava policijskih službenika i značaj slobode vjere i privatnog života. Sindikat se pozvao i na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu U-8/17, koji se odnosio na zabranu nošenja brade pripadnicima Granične policije BiH.
Habibija, s druge strane, poručuje da službena pravila moraju biti jasno definisana i jednako primjenjiva na sve policijske službenike. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li je potpuna zabrana zaista neophodna radi profesionalnog izgleda ili bi se isti cilj mogao postići preciznijim pravilima o urednosti.
Naredba kojom je izmijenjen član 6. stav (3) ranijih pravila potpisana je 13. oktobra. Očekuje se da nadležne institucije razmotre zahtjeve sindikata, nakon čega bi trebalo biti jasnije postoje li razlozi za preispitivanje ove mjere.
U konačnici, rasprava se ne svodi samo na bradu, već i na pitanje proporcionalnosti ograničenja, zaštite prava zaposlenih i dosljednosti u primjeni pravila koja se predstavljaju kao neophodna za očuvanje profesionalnih standarda policije.
Na kraju, ostaje pitanje da li je zabrana brade zaista pitanje profesionalizma ili se iza pozivanja na disciplinu krije nepotrebno ograničavanje prava policijskih službenika. Posebno je zanimljivo da ministar Habibija, koji insistira na urednosti i službenim standardima, i sam nosi bradu, iako se pravilo ne odnosi na njegovu funkciju.
Upravo zato javnost s pravom može očekivati jasnije obrazloženje zbog čega je potpuna zabrana bila nužna i zašto se isti cilj nije mogao postići blažim mjerama. Jer profesionalnost policije ne mjeri se samo izgledom, nego prije svega zakonitošću postupanja, odgovornošću i povjerenjem građana.
Posebno je zanimljivo da je Unsko-sanski kanton, prema dostupnim informacijama, prvi i zasad jedini kanton u Federaciji BiH koji je uveo ovakvu potpunu zabranu nošenja brade policijskim službenicima. Dok se ministar Habibija poziva na profesionalne standarde i disciplinu, ostaje nejasno zbog čega je upravo u USK procijenjeno da je takva mjera neophodna, dok se u drugim kantonima pitanje izgleda policijskih službenika očigledno ne rješava na isti način.
Ovakva odluka dodatno otvara pitanje da li je riječ o stvarnoj potrebi policijske službe ili o prestrogom ograničenju koje zahtijeva detaljnije pravno i institucionalno obrazloženje.
