Građane Federacije BiH nakon oktobarskih izbora mogla bi dočekati nova neugodna vijest – veći računi za električnu energiju.
Iako za sada nema zvanične odluke o novom poskupljenju električne energije za domaćinstva, sve je više upozorenja da bi pitanje cijene struje u narednom periodu moglo ponovo biti otvoreno. Posebno zabrinjava činjenica da se eventualno povećanje cijena ne može posmatrati samo kroz kretanje cijene električne energije na tržištu, već i kroz probleme koji godinama opterećuju elektroenergetski sistem Federacije BiH.
U središtu pažnje ponovo se nalaze Elektroprivreda BiH i Vlada Federacije BiH.
Građani se s pravom mogu zapitati hoće li oni na kraju platiti cijenu pogrešnih procjena, nedovoljnih ulaganja i dugogodišnjeg odgađanja ozbiljne energetske tranzicije.
Problemi se gomilaju, a račun bi mogli platiti građani
Elektroprivreda BiH godinama je bila jedan od najvažnijih stubova privrede Federacije BiH i kompanija koja je građanima trebala osiguravati stabilno snabdijevanje električnom energijom po prihvatljivim cijenama.
Međutim, posljednjih godina sve je više upozorenja o problemima u poslovanju, proizvodnji električne energije, stanju rudnika i termoelektrana, kao i potrebi za velikim investicijama u postojeće i nove proizvodne kapacitete.
Umjesto da se na vrijeme pripremi za promjene koje donosi evropska energetska tranzicija, Federacija BiH sada se nalazi u situaciji u kojoj će odluke koje nisu donesene ranije biti sve skuplje.
A kada sistem postane skuplji, postavlja se pitanje ko će taj trošak na kraju platiti.
Odgovor je, vrlo često, građanin.
Elektroprivreda BiH pod pritiskom sve većih troškova
Najveći problem predstavlja činjenica da se elektroenergetski sistem Federacije BiH i dalje u značajnoj mjeri oslanja na termoelektrane.
Takav model decenijama je omogućavao proizvodnju velikih količina električne energije, ali danas nosi sve veće troškove i rizike.
Termoelektrane zahtijevaju ogromna ulaganja u održavanje, modernizaciju i ispunjavanje ekoloških standarda. Istovremeno, rudnici uglja suočavaju se sa ozbiljnim problemima, dok evropska energetska politika sve snažnije favorizira smanjenje emisija i prelazak na obnovljive izvore energije.
To znači da ono što je nekada bilo prednost elektroenergetskog sistema Federacije BiH danas postaje sve veći izazov.
Umjesto da se tranzicija planira i provodi dovoljno brzo, BiH se nalazi u situaciji da promjene dolaze pod pritiskom tržišta i evropskih pravila.
Gdje je bila strategija Vlade FBiH?
Upravo zbog toga odgovornost se ne može prebacivati isključivo na tržište.
Vlada FBiH kao vlasnik većinskog udjela u Elektroprivredi BiH ima ključnu odgovornost za strateško upravljanje kompanijom i energetskom politikom Federacije.
Građani zato imaju pravo tražiti odgovor na jednostavno pitanje: šta je urađeno da se elektroenergetski sistem pripremi za ono što je danas već realnost?
Energetska tranzicija nije počela jučer.
Godinama se govori o potrebi izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, solarnih i vjetroelektrana, modernizaciji mreže, smanjenju zavisnosti od uglja i transformaciji rudarskog sektora.
Ipak, kada se problemi približe tački u kojoj ih više nije moguće ignorisati, najlakše je otvoriti pitanje povećanja cijene električne energije.
Takav pristup građani teško mogu prihvatiti.
Ako su problemi nastajali godinama, ne može se očekivati da njihov teret bez pitanja preuzmu domaćinstva.
Hoće li nakon izbora uslijediti „nepopularne“ odluke?
Predsjednik Udruženja za zaštitu prava potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić ocijenio je za Fenu da bi nakon oktobarskih izbora mogao biti odblokiran proces uspostavljanja berze električne energije u BiH, te da bi do kraja godine moglo doći do rasta cijena električne energije.
Vasilić upozorava da se cijena električne energije mora sve više usklađivati sa tržišnim kretanjima i cijenama na berzama u okruženju dok BiH ne uspostavi vlastitu berzu električne energije.
Upravo taj trenutak mogao bi biti politički vrlo osjetljiv.
Prije izbora povećanje cijene električne energije teško je popularna tema. Nakon izbora, međutim, vlastima ostaje mnogo manje razloga da odgađaju odluke koje smatraju neophodnim.
Zato se već postavlja pitanje hoće li građanima nakon izbora stići račun za probleme koje vlasti godinama nisu uspjele riješiti.
CO₂ naknade dodatno otežavaju poziciju
Dodatni problem predstavljaju evropska pravila koja mijenjaju uslove poslovanja za proizvođače električne energije sa visokim emisijama ugljika.
CBAM i drugi mehanizmi povezani sa emisijama CO₂ povećavaju pritisak na tradicionalni model proizvodnje električne energije.
Za Elektroprivredu BiH to znači da će proizvodnja iz termoelektrana u budućnosti biti suočena sa sve većim troškovima i zahtjevima.
Ako se istovremeno ne izgrade dovoljno brzo novi i konkurentniji proizvodni kapaciteti, prostor za jeftinu električnu energiju bit će sve manji.
I tu dolazimo do ključnog pitanja: ako se troškovi povećaju, hoće li se oni pokušati prebaciti na građane kroz veće tarife?
Građani ne bi trebali biti „amortizer“ loših odluka
Povećanje cijene električne energije samo po sebi ne mora značiti da je neka odluka pogrešna. Elektroenergetski sistem mora biti finansijski održiv, a proizvodnja i distribucija imaju svoje realne troškove.
Problem nastaje kada se od građana očekuje da plaćaju više, dok istovremeno nema dovoljno uvjerljivih odgovora o tome zašto je sistem doveden u situaciju u kojoj se takvo povećanje uopće razmatra.
Građani Federacije BiH ne traže nemoguće.
Traže stabilnu elektroenergetsku kompaniju, odgovorno upravljanje javnim resursima, transparentne investicije i jasnu strategiju razvoja energetskog sektora.
Ako Elektroprivreda BiH mora povećavati prihode, javnost ima pravo znati zbog čega.
Ako su potrebne milijarde maraka ulaganja, građani imaju pravo znati gdje su bile prethodne investicije i kakvi su rezultati ostvareni.
Ako Vlada FBiH smatra da je povećanje cijena neizbježno, onda mora objasniti zbog čega i ko je odgovoran za stanje koje je do toga dovelo.
Struja nije luksuz nego osnovna potreba
Električna energija nije proizvod koji građanin može jednostavno prestati kupovati kada poskupi.
Domaćinstva moraju plaćati struju. Zbog toga svako povećanje cijena direktno utiče na kućne budžete, posebno penzionere, porodice sa nižim primanjima i građane koji već teško podnose rast cijena hrane, stanovanja i drugih osnovnih životnih troškova.
Zbog toga bi eventualno poskupljenje električne energije nakon izbora moralo biti praćeno potpunom transparentnošću.
Nije dovoljno građanima reći da su „tržišni uslovi“ takvi.
Potrebno je objasniti šta je Elektroprivreda BiH uradila da smanji troškove, kakvi su rezultati ulaganja, kakvo je stanje proizvodnih kapaciteta i rudnika, koliko se energije mora nabavljati na tržištu te kakva je dugoročna strategija kompanije.
Hoće li građani platiti cijenu?
Za sada nema potvrde da će struja u Federaciji BiH nakon oktobarskih izbora sigurno poskupjeti.
Ali postoji dovoljno razloga za zabrinutost da će pitanje cijene električne energije ponovo doći na dnevni red.
Ako se to dogodi, građani će s pravom postaviti mnogo važnije pitanje od samog procenta poskupljenja:
Zašto bi građani Federacije BiH trebali plaćati više za struju zbog problema u sistemu kojim godinama upravljaju Vlada FBiH i Elektroprivreda BiH?
Odgovor na to pitanje ne može biti samo nova tarifa.
Od Vlade FBiH i Elektroprivrede BiH građani imaju pravo očekivati odgovornost, transparentnost i jasnu strategiju – a ne da se posljedice višegodišnjih problema jednostavno prebace na kućne budžete.
Ukoliko nakon izbora zaista dođe do povećanja cijene električne energije, bit će to mnogo više od obične promjene iznosa na računu.
Bit će to i pitanje odgovornosti za energetsku politiku Federacije BiH i odluke koje su donosene – ili nisu donosene – godinama unazad.
