Gašenjem integralne proizvodnje u Željezari Zenica zrak u pojedinim dijelovima grada, prema svjedočenjima mještana, postao je osjetno čistiji. Međutim, dok se građani raduju što se lakše diše, hiljade porodica i radnika suočavaju s neizvjesnom budućnošću, gubitkom radnih mjesta i pitanjem šta će biti s industrijskim srcem Zenice.
Jer, ako je cijena čistijeg zraka gašenje proizvodnje i ostanak ljudi bez posla, onda se postavlja gorko pitanje: jesmo li konačno dobili čist zrak, ali po cijenu života bez sigurne egzistencije?
Dok se govori o smanjenju zagađenja, posljedice višedecenijske industrijske proizvodnje i dalje su prisutne u zemljištu. Teški metali nisu nestali zajedno s dimom iz fabričkih postrojenja, a sanacija zagađenih površina zahtijevat će dugoročan pristup, stručne analize i odgovornost nadležnih institucija.
Zrak se popravio, ali šta je s ljudima koji su ostali bez posla?
Naselja u blizini Željezare Zenica decenijama su živjela uz industrijska postrojenja, dim, prašinu i posljedice aerozagađenja. Danas je situacija u pogledu kvaliteta zraka, prema riječima pojedinih mještana, drugačija.
Tetovo je jedno od naselja koje je godinama osjećalo posljedice industrijske proizvodnje. Mještani su se navikli na to da kvalitet zraka često zavisi od vremenskih prilika, smjera vjetra i intenziteta rada postrojenja.
„Sve je zavisilo je li vjetar puhno sa juga ili sa sjevera. Mi smo sad u situaciji da smo prodisali, da smo progledali. Opet kažem, žao mi je radnika i mi, koji smo borci protiv aerozagađenja, nismo ničim utjecali da se ovo integralna proizvodnja završi i da ljudi ostanu bez posla. To je puno veća politika“, kazao je Amer Alić, predsjednik MZ Tetovo.
Njegova izjava oslikava paradoks s kojim se Zenica danas suočava. Građani žele zdraviju životnu sredinu, ali istovremeno ne žele da se zaštita okoliša ostvaruje kroz gašenje industrije, uništavanje radnih mjesta i odlazak radnika na biro.
Ironično, moglo bi se reći da je Zenica dobila ono što su generacije građana tražile – čistiji zrak. Samo što se sada postavlja pitanje: ko će plaćati račune, hraniti porodice i zadržati mlade u gradu ako nema stabilne proizvodnje i zaposlenja?
Čist zrak jeste javni interes, ali dostojanstven život i siguran posao ne bi smjeli biti njegova suprotnost. Odgovorna politika trebala bi tražiti rješenja koja istovremeno štite zdravlje građana, okoliš i radnike.
Zemljište i dalje zagađeno: Teški metali ostali nakon decenija industrije
I dok je promjena kvaliteta zraka primjetna prema svjedočenjima mještana, zemljištu će trebati znatno više vremena da se oporavi.
Istraživanje Eko foruma Zenica i Federalnog agropedološkog zavoda obuhvatilo je područja Tetova, Gradišća i Pehara. Prije tri mjeseca uzeto je 11 uzoraka sa deset mikrolokacija, a rezultati su upoređeni s ranijim istraživanjima provedenim u periodu intenzivne proizvodnje čelika.
Rezultati ukazuju na to da je zagađenje i dalje prisutno, iako su na pojedinim lokacijama zabilježene promjene i smanjenje koncentracija određenih štetnih materija.
„Ono što je ključni preokret, u odnosu na ranije godine, je pad koncentracije i promjene u strukturi zagađenja“, pojasnila je Sanja Mlađenović-Stević, suradnica na projektu EcoTrace – Eko forum Zenica.
Prema riječima Irene Jonjić iz Federalnog agropedološkog zavoda, u elaboratu iz 2010. godine, kao i u novijim analizama, ustanovljene su povećane koncentracije olova, kadmija i cinka, dok su koncentracije hroma, nikla i mangana bile višestruko povišene.
Posebnu pažnju privukle su dvije lokacije na kojima su zabilježene visoke koncentracije teških metala.
„Oba uzorka i nakon približno 16 godina pokazuju istovremeno prekoračenje graničnih vrijednosti za veći broj metala, odnosno teških metala i ovdje je potrebno prioritetno provesti detaljniju procjenu rizika“, rekao je Daut Bajramović, lider projekta EcoTrace.
Ovakvi rezultati pokazuju da prestanak ili smanjenje industrijskih emisija ne znači automatski i nestanak ranije nastalog zagađenja. Štetne materije mogu ostati u tlu godinama, a njihovo prisustvo zahtijeva kontinuirano praćenje i procjenu rizika po zdravlje ljudi i okoliš.
Djetelina i lucerka kao prirodna pomoć u obnovi zemljišta
Istraživanje je pokazalo i primjer koji daje određenu nadu. Na jednoj parceli zabilježeni su rezultati fitoremedijacije, procesa u kojem se biljke koriste za pomoć u uklanjanju ili smanjenju koncentracije određenih zagađujućih materija u tlu.
U konkretnom slučaju, djetelina, odnosno lucerka, pokazala je potencijal za doprinos dekontaminaciji zemljišta.
„Ta parcela je pokazala da djetelina, odnosno lucerka, daje dobre rezultate u smislu dekontaminacije zagađenih tla. Jer to je pokazalo da, ko ima namjeru da hoće da na neki način kultiviše, odnosno da onečisti svoje zemljište, ima mogućnost da posije tu djetelinu“, napomenuo je Alić.
Ipak, prirodne metode ne predstavljaju univerzalno rješenje. Učinkovitost fitoremedijacije zavisi od vrste zagađivača, svojstava tla, biljnih vrsta i uslova na konkretnoj lokaciji. Zbog toga se takve metode moraju provoditi uz stručni nadzor i odgovarajuće analize.
Posebno je važno da građani koji obrađuju bašte u blizini industrijskih postrojenja ne donose odluke o uzgoju hrane samo na osnovu izgleda zemljišta ili činjenice da je zrak sada čistiji.
Šta nakon gašenja Željezare: Čistiji zrak ne smije biti jedina politika
Zenica se nalazi pred složenim izazovom. S jedne strane, građani imaju pravo na zdravu životnu sredinu i smanjenje aerozagađenja. S druge strane, industrija je decenijama bila temelj privrede grada, a njenim gašenjem otvorena su pitanja budućnosti radnika, ekonomskog razvoja i opstanka mladih ljudi.
Građani ne bi trebali biti primorani birati između čistog zraka i zaposlenja. To nije izbor koji bi se smio predstavljati kao normalna posljedica političkih i ekonomskih odluka.
Od nadležnih institucija očekuju se konkretni odgovori: šta će se učiniti sa zagađenim zemljištem, ko će finansirati sanaciju, kako će se zaštititi zdravlje građana i na koji način će se osigurati nova radna mjesta za ljude koji su ostali bez zaposlenja?
Jer, nije dovoljno reći da je zrak čistiji. Potrebno je osigurati da i život građana bude kvalitetniji, da porodice imaju od čega živjeti, a Zenica perspektivu za budućnost.
